- +385 (0) 91 6129 716
- info@centarlalalog.hr
- Sveti Ivan Zelina, Braće Radić 3
- Vrbovec, Hebrangova 7
Razvoj govora i jezika nalikuje letu – od prvih nesigurnih trzaja krila do snažnog, slobodnog lebdenja kroz rečenice i priče. Svako dijete kreće na vlastito putovanje, a poticaji i podrška mogu pomoći djetetu na tom putovanju.
U prvim mjesecima života dijete se oslanja na refleksne pokrete, izraze lica i vokalizaciju kako bi komuniciralo s okolinom. Ova faza naziva se predintencijska komunikacija jer dijete nesvjesno signalizira svoje potrebe i reakcije. Već s 2-3 mjeseca pojavljuje se socijalni osmijeh, a dijete počinje proizvoditi prve zvukove poput gugukanja, čime započinje proces glasovne interakcije. Kako se približava šestom mjesecu života, njegovi glasovi postaju raznovrsniji, a reakcije na intonaciju govora sve izraženije.
Oko osmog mjeseca dolazi do prelaska u fazu intencijske komunikacije. Dijete tada svjesno koristi geste, mimiku i vokalizaciju kako bi utjecalo na okolinu. Pokazuje prstom prema predmetima, koristi geste poput mahanja ili pljeskanja te uspostavlja sve intenzivniji kontakt očima s odraslima. Ovo je ključno razdoblje jer dijete uči povezivati zvukove s objektima i situacijama, što će mu uskoro omogućiti izgovaranje prvih riječi s jasnim značenjem.
Prva riječ s jasnim značenjem obično se javlja oko prvog rođendana. Međutim, to nije stroga granica – neka djeca progovore ranije, dok drugima treba nešto više vremena. Ono što je važno jest postojanje komunikacijskih pokušaja: ako dijete koristi geste, imitira zvukove i razumije jednostavne upute, njegov razvoj ide u dobrom smjeru. U početku se rječnik djeteta sastoji od nekoliko riječi poput „mama“, „tata“ ili „daj“, ali ubrzo se počinje širiti. Do osamnaestog mjeseca dijete već može koristiti desetak do pedeset riječi, a uskoro započinje kombiniranje dviju riječi u kratke iskaze. U dobi od dvije godine rječnik broji dvjesto do tristo riječi, a djetetove rečenice postaju jednostavne, ali gramatički smislene. Treća godina donosi veći skok – rečenice se produžuju, a dijete postavlja pitanja i sve bolje izražava svoje misli.
KADA POTRAŽITI POMOĆ?
Unatoč individualnim razlikama, postoje određeni razvojni miljokazi koje bi dijete trebalo doseći u određenom vremenskom okviru. Ako dijete u dobi od tri mjeseca ne reagira na zvukove ili ne ostvaruje kontakt očima, to može biti rani znak odstupanja. U šestom mjesecu zabrinjavajući znak može biti izostanak brbljanja i izraženog interesa za okolinu. Ako u dobi od dvanaest mjeseci dijete ne koristi geste poput mahanja ili pokazivanja prstom te ne izgovara nijednu riječ, poželjno je konzultirati stručnjaka. Do osamnaestog mjeseca dijete bi trebalo imati barem deset riječi u rječniku, a ako to nije slučaj, preporučuje se procjena logopeda. Nadalje, ako u dobi od dvije godine dijete ne kombinira dvije riječi ili ne razumije jednostavne upute, također je važno potražiti stručno mišljenje.
U trećoj godini života govor bi trebao biti razumljiv, a ako dijete ne formira jednostavne rečenice, to može upućivati na kašnjenje u razvoju jezika. Do četvrte godine govor bi trebao biti tečan i gramatički ispravan, a ako postoje izražene teškoće u izražavanju, korisno je potražiti savjet logopeda ili psihologa.
SAVJETI ZA POTICANJE:
Roditelji i okolina su “prvi vjetrovi” koji pomažu djetetu poletjeti na putovanje razvoja komunikacije, jezika i govora. Razgovarajte s njim, čitajte mu, proširujte njegove rečenice. Pokažite mu svijet kroz riječi i geste, potaknite ga da odgovori, da pita, da istražuje svoj glas. Svaka interakcija jača njegova komunikacijska krila i omogućuje mu da s vremenom leti sve više. Detaljnije savjete potražite u članku: Kako poticati komunikacijski, jezični i govorni razvoj?
Svako dijete ima potencijal za visoki let u svijetu jezika i govora. Uz pravovremenu podršku i bogato poticajno okruženje, može razviti izražajne sposobnosti koje će mu služiti cijeli život. Nebo nije granica – samo početak.
Izvori:
Radimo s djecom od najranije dobi pa sve do završetka školovanja, s naglaskom na edukaciju roditelja, timski rad i individualizirani pristup.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.