- +385 (0) 91 6129 716
- info@centarlalalog.hr
- Sveti Ivan Zelina, Braće Radić 3
- Vrbovec, Hebrangova 7
1. Stvorite dnevne rutine
Dječji svijet je pun nepoznanica, svako iskustvo predstavlja novo senzoričko ili motoričko iskustvo. Upravo iz tog razloga djeca vole rutine- predvidljive su, djeca znaju što očekivati. Naročito ih vole ako imaju teškoća u jezičnom razumijevanju, kada im je teško objasniti što će se dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti jer im je razumijevanje vezano uz „ovdje i sada“ te kontekst u kojem im se nudi verbalni iskaz Zbog toga se djeca osjećaju sigurnije u poznatim aktivnostima, a sretno i sigurno dijete najspremnije je za učenje.
Osim toga, rutine nude mnogo prilika za ponavljanje, a upravo učenje je upravo to- ponavljanje neke radnje iznova i iznova. Uvijek pratite rutine uz govorni iskaz- tako će dijete imati puno prilika čuti isti pojam te ga s vremenom i samo početi koristiti. Npr. Rutina pranja zubi: najavite djetetu aktivnost- idemo prati zube. Što nam sve treba za pranje? Prvo uzmemo četkicu. Tako, sada imaš četkicu. Sada nam treba… pasta za zube. Prvo otvori čep, …a onda stavi pastu na četicu. Jesi stavila? Super, idemo prati zube. XX pere zube….
Važno je imenovati riječi koje dijete svakodnevno koristi jer su mu to najfunkcionalnije riječi. Upravo te riječi kojima dijete označava što treba i/ili želi će mu najviše koristiti te će biti najmotiviranije naučiti ih.
Često se tijekom imenovanja fokusiramo na imenice (četkica, pasta…), no vrlo je važno koristiti i nuditi djetetu riječi koje označavaju radnju (tj. glagole)- peri, otvori, stavi…
Rutine su nam odlične i za planiranje budućih događaja „prvo uzmemo četkicu, pa onda uzmemo pastu“ „prvo obujemo cipelice, pa onda idemo van“- na taj način možemo stvoriti strukturu „prvo čitamo slikovnicu pa onda igra s loptom“. Takva struktura će pomoći djetetu u kasnijem prepričavanju događaja jer dekontekstualiziramo jezik (komentiramo nešto što kontekstom nije vidljivo). d
2. Pratite djetetove interese
Kada je dijete sretno i sigurno, tada je najspremnije za učenje. Ono što dijete voli bit će veliki motivator djetetu da nauči te riječi. Riječi koje nudimo djetetu uvijek trebaju biti te riječi koje su važne za dijete (zato što ih svakodnevno koristi ili zato što su mu to najzanimljivije stvari).
Ako se dijete igra, npr. s loptama, mnogo je lakše dodati nove elemente na već postojeću igru, nego prebacivati pažnju na neku drugu aktivnost (npr. slikovnicu).
Dijete uči kroz igru tako da svaku situaciju možete iskoristiti za učenje. Npr. igrate se s loptom- imenujte loptu, označavajte što radite s loptom (bacate, kotrljate, skrivate), opisujte loptu (mala, crvena, šarena, okrugla…), označavajte tko drži loptu (mama baca, a XX lovi; XX ulovio je loptu…)
Uvijek možete zamisliti sebe iz perspektive djeteta: sjedite u parku i čitate knjigu te vam priđe neka druga osoba sa svojom knjigom te počne razgovor o svojoj knjizi- nećete htjeti komunicirati s tom osobom. Ali ako ta ista osoba počne razgovor s vama o knjizi koju vi čitate- bit ćete spremniji početi razgovor s tom osobom. Kada stvorite odnos povjerenja s tom osobom, rado ćete prihvatiti prijedlog za drugu knjigu (tako će i vaše dijete prihvatiti i vaše prijedloge da započnete drugu aktivnost).
3. Komentirajte umjesto stalnog postavljanja pitanja
Učenje nije intervju. Ako konstantno postavljate ista pitanja vašem djetetu- to će mu brzo dosaditi i odustat će od interakcije, a time gubi i priliku za učenje. Umjesto stalnog postavljanja pitanja, širite djetetov opseg znanja. Npr. Umjesto da ga pitate: Što je to? Koju loptu imaš?- komentirajte: Ti imaš loptu. Tvoja lopta je plava. Ja imam crvenu loptu.
Često tijekom čitanja slikovnica komuniciramo s djetetom tako da mu postavljamo pitanja: Tko je to?, Što je to?; Što radi? Gdje je netko/nešto?- sva navedena pitanja trebamo postavljati djetetu, ali trebamo biti oprezni da to ne bude jedina interakcija tijekom zajedničkog čitanja. Umjesto toga možete započeti iskaz i napraviti pauzu.
Npr. u slikovnici djevojčica skače: To je______. Vidi kako djevojčica visoko skače. Ona _____. Pokaži mi kako curica visoko skače (pa skupa skačete da djetetu čitanje bude zanimljivije).
Možete skupa čitati tekst vezan uz slikovnicu, ali uz to pojednostavite jezik, ponovite ključne sastavnice. Uvijek trebamo složenost naših rečenica prilagoditi tome koliko dijete razumije. Ponavljanjem učimo.
4. Koristite jednostavniji jezik
Kada se obraćamo djetetu, trebamo govoriti sporijim tempom. Složenost rečenice trebamo prilagoditi djetetovom razumijevanju. Dakle, dugačke rečenice podijelite na nekoliko kraćih, ovisno o tome koliko vas dijete razumije.
Kada god je moguće, koristite i druge modalitete da djetetu olakšate razumijevanje (geste, simboli, izolirane riječi).
5. Napravite pauze i dajte djetetu priliku da odgovori
Pauze su jako važne u komunikaciji- dajte djetetu vremena da primi i obradi input koji mu nudite te da uspije oblikovati odgovor.
Koristite pauze tijekom interakcije s djetetom tako da dijete nastavi vaš iskaz.
Nemojte požurivati dijete niti u jednoj aktivnosti, pa tako i u govoru.
Osim pauza, nudite djetetu i izbor. Npr. dijete vam je dalo do znanja da želi sok- umjesto da mu date sok, ponudite mu izbor: želiš li sok ili bananu (uz to pokazujete konkretni predmet). Ili nudite: želiš od jabuke ili naranče? / U veliku ili malu čašu…. Tako povećavamo opseg riječi koje dijete razumije ta mu olakšavamo odgovor jer se ne mora prisjećati odgovora, nego samo ponovi za vama.
6. Nadogradite na ono što je dijete reklo
Uvijek pratimo trenutni jezični razvoj i nadograđujemo se na to. Naši iskazi uvijek trebaju biti za jedan stupanj složeniji od trenutne djetetovog razvoja. To zovemo proksimalna razina razvoja- zadaci nam ne trebaj biti ni preteški ni prelaki, u toj zoni najviše učimo.
Npr. Ako dijete pokaže na sok (gestom pokazivanja ili prirodna gesta za piti)- mi mu prevedemo gestu u riječi: želiš sok? Evo sok. XX pije. Pije sok. Je li fino? Mmmm
Dijete komentira: Auto. Naš iskaz: Da, to je auto. Crveni auto. Auto vozi brm brm po cesti.
Dijete komentira: Tata vozi. Naš iskaz: Tata vozi auto.
Uvijek nudimo malo složeniji iskaz od toga što je dijete komuniciralo kako bismo mu bili model za sljedeći korak.
Naravno, ponekad mu možemo ponuditi i malo složenije iskaze jer svi uvijek više razumijemo nego što govorimo, te ako mu ne nudimo to- ne dajemo djetetu priliku da to nauči.
Radimo s djecom od najranije dobi pa sve do završetka školovanja, s naglaskom na edukaciju roditelja, timski rad i individualizirani pristup.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.